NajnovijeShowbizzZanimljivosti

Bogati beogradski kafedžija Đorđe izgradio je najlepšu vili u Srbiji, pa je ostavio u nasledstvo svojoj služavki: Ono što se u njoj dešavalo i sad se prepričava

Oglasi - Advertisement

Vila Džervin: Priča o Ambiciji, Padu i Preživljavanju

U srcu Knjaževca, na slikovitim obroncima Džervinovog brda, nalazi se fascinantna priča o nekada raskošnoj građevini poznatoj kao Vila Džervin. Ova građevina, izgrađena 1939. godine, nosi sa sobom duh prošlih vremena i svedoči o ambicijama jednog od najpoznatijih beogradskih ugostitelja, Đorđa Cvetkovića. Njegov život i sudbina u direktnoj su vezi s ovom vilom, koja je danas simbol zaboravljenih vrednosti i kulturne baštine. Iako je prošlo mnogo godina, sećanja na njen nekadašnji sjaj i dugu istoriju ostaju duboko urezana kako u kolektivnoj svesti zajednice, tako i u arhitektonskim strukturama koje su preživele zubu vremena.

Oglasi - Advertisement

Đorđe Cvetković: Od Kafedžije do Vlasnika Vile

Đorđe Cvetković, poznat po vlasništvu čuvene kafane “Kolarac” u Beogradu, bio je uticajna figura u ugostiteljstvu pre Drugog svetskog rata. Njegova strast prema poslu i sposobnost da privuče goste učinili su ga popularnim, ali i bogatim. Kafana “Kolarac” postala je mesto okupljanja intelektualaca, umetnika i političara, što je dodatno doprinelo njegovoj reputaciji. Pored uspešne kafane, bio je i vojni liferant, zadužen za distribuciju Plzenjskog piva iz tadašnje Čehoslovačke. Ova poslovna povezanost sa centralnom Evropom imala je značajan uticaj na arhitekturu njegove vile, koja je predstavljala romantičarski zamak s elementima zapadnoevropske elegancije. Vlasništvo nad vilom nije samo predstavljao materijalni uspeh, već je Cvetković kroz nju želeo da ostavi trajni pečat na kulturnoj sceni tog vremena.

Arhitektonska Lepota i Složenost Vile

Vila Džervin je izgrađena na zemljištu koje je pripadalo Cvetkovićevom ocu, poznatom trgovcu iz Knjaževca. Iako se nalazila na kraju Grobljanske ulice, njena lokacija nije umanjila njenu vrednost. Građena je za skoro milion dinara, što je u to vreme bila ogromna suma. Vila je bila opasana visokim zidom, a njen enterijer bio je opremljen luksuznim nameštajem i češkim sanitarijama. Oko vile se prostirao vinograd od 85 ari, izrađujući tako savršenu harmoniju između prirode i arhitekture. Na ulazu se nalaze raskošna vrata koja pozivaju na istraživanje unutrašnjosti. Prilikom gradnje, korišćeni su najkvalitetniji materijali, što je rezultiralo ne samo estetskom, već i strukturnom snagom koja je omogućila da vila izdrži test vremena, uprkos mnogim preprekama i ratnim traumama koje su je snašle.

Sudbina Vile tokom i nakon Drugog Svetskog Rata

Nakon Drugog svetskog rata, Vila Džervin je zaplenjena od strane partizana, a u nju se uselila nova vojska. U to vreme, mnogi su pretrpeli gubitke imanja i nazadovali, ali Đorđe Cvetković nije odustajao. Iako je pokušao da povrati svoj posed, naišao je na otpor. Lokalno stanovništvo, pogođeno ratnim stradanjima, nije imalo mnogo suosjećanja za bogatog ugostitelja. U tom turbulentnom periodu, njegova borba za vraćanje imanja postala je simbol lične borbe, ne samo za materijalna dobra već i za poštovanje i nasleđe. Međutim, zahvaljujući svojim vezama i autoritativnoj depeši iz Beograda, Cvetković je uspeo da povrati vilu. Ovaj trenutak potpisivanja, koji ostaje misterija, predstavlja moment kada se sudbina jedne osobe prepliće s sudbinom cele zajednice.

Preobrazba i Propadanje

Nakon povratka u vilu, Đorđe Cvetković je živeo mirnim životom sve do svoje smrti tokom šezdesetih godina. Njegova supruga, koja je nasledila imanje, pokušala je da sačuva vilu preobrazivši je u luksuzni hotel pod imenom Vila Džervin. Unatoč njenim najboljim namerama, nedostatak adekvatne podrške i ulaganja doveo je do propadanja ove nekad sjajne građevine. Odrasla je u ruševinu, a one nekada raskošne sobe sada su postale dom za divlje životinje. Ova transformacija simbolizuje gubitak kulture i tradicije koja je bila prisutna u vilinom nekad živopisnom okruženju. Očigledno je da su ekonomski i društveni faktori doprineli padu Vile Džervin, ali i pitanje očuvanja kulturne baštine postaje sve važnije.

Kulturno Nasleđe i Borba za Očuvanje

Iako je Vila Džervin danas proglašena kulturnim dobrom, njena zaštita je nedovoljna. Lokalne inicijative za obnovu i zaštitu vile često se suočavaju s teškoćama, poput nedostatka sredstava i podrške šire zajednice. Pored toga, često se pojavljuju i predrasude prema starim zgradama, koje su smatrane tegobom, a ne istorijskim nasleđem. Ova građevina, koja simbolizuje bogatstvo i prošlost, zaslužuje mnogo više od trenutnog stanja. Njena sudbina je upozorenje o važnosti očuvanja kulturne baštine i svesnosti o vrednostima koje ona predstavlja. Osim što je mesto koje treba zaštititi, Vila Džervin može postati važan centar za obrazovanje i kulturu, ako se obnovi i pravilno prezentuje javnosti. Čuvajući ovu vilu, čuvamo i deo naše istorije.

Zaključak: Čuvar Istorije

Vila Džervin je mnogo više od jednostavne građevine. Ona je svedok vremena, priča o ambiciji, moći, padu i opstanku. Snaga ove vile nije samo u njenoj arhitekturi, već i u ljudskim sudbinama koje su se odvijale unutar njenih zidova. Iako se suočava s propadanjem, njen duh i dalje živi. Ova vila nas podseća da iza svake stare zgrade stoje ljudske sudbine koje ne smemo zaboraviti. Možda će jednog dana, kao što se nekada Đorđe Cvetković vratio u svoju vilu, i ona dočekati dan kada će biti obnovljena i ponovo zasijati u punom sjaju, vraćajući joj dostojanstvo koje zaslužuje. Vila Džervin nije samo fascinantna građevina; ona je simbol naše kulture i identiteta koji zaslužuje da bude sačuvan za buduće generacije.

Related Articles

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Back to top button