Savjeti za sigurno ponašanje tokom grmljavine: Stručni uvid Nikole Cvetanovića
Fizičar Nikola Cvetanović nedavno je bio gost na televiziji „K1“, gdje je pružio dragocjene savjete o optimalnoj zaštiti od grmljavine. Njegovi savjeti dolaze usred nedavne jake oluje koja je prvo pogodila Hrvatsku, a potom se premjestila prema Srbiji. Ova oluja, poznata po svojoj intenzivnoj grmljavini, pripisuje se formiranju superćelijskih oluja koje mogu donijeti ozbiljne posljedice. Nažalost, svake godine, munja odnese živote više od 25.000 ljudi širom svijeta, a istraživanja su pokazala da muškarci imaju šesti put veću šansu da postanu žrtve ovog prirodnog fenomena u odnosu na žene. Ovaj fenomen ne samo da može izazvati fizičku štetu, već je i njegov psihološki utjecaj na ljude jednako značajan, jer strah od grmljavine može ostaviti trajne posljedice na pojedince koji su ga iskusili.
Cvetanović je istakao da priroda posjeduje nevjerojatnu moć, koja se može pretvoriti u opasnost za ljude, posebno tokom oluja. “Uprkos napretku tehnologije, još uvijek nismo u potpunosti u stanju da kontrolišemo prirodne sile poput groma i munje. Ove veoma snažne energije mogu izazvati katastrofalne posljedice, stoga je pridržavanje pouzdanih protokola tokom grmljavinskih oluja ključno za smanjenje rizika”, naglasio je Cvetanović. Njegovo mišljenje osnažuje potrebu za edukacijom građana o opasnostima grmljavine, kao i razvojem lokalnih strategija za zaštitu od ovih prirodnih fenomena.
Preporuke za zaštitu na otvorenom
Kada se nađete na otvorenom tokom grmljavinske oluje, najbolji savjet Cvetanovića je potražiti utočište u vozilu ako je to moguće. “Ako ste napolju i nema drugog skloništa, najbolje je da se sklonite u automobil. Vozila su opremljena metalnim konstrukcijama koje djeluju kao Faradejev kavez, pružajući zaštitu od udara groma”, objašnjava on. Cvetanović napominje da, iako grom može udariti u vozilo, unutrašnjost ostaje sigurna, što znači da putnici neće biti povrijeđeni. “Ovo važi čak i za vozila koja su stacionirana, pod uvjetom da nisu kabrioleti”, dodaje fizičar. To podrazumijeva da su vozači i putnici mnogo sigurniji u zatvorenim metalnim vozilima nego na otvorenom.
Osim toga, Cvetanović naglašava važnost izbjegavanja stajanja ispod drveća i okupljanja u grupama tokom grmljavinske oluje. “Munja najčešće udara u najviše tačke, a drveće predstavlja jedan od najprimamljivijih ciljeva”, upozorava on. Osim drveća, također se preporučuje da se izbjegava stajanje blizu metalnih objekata ili visoke konstrukcije kao što su antene ili dimnjaci. Također, preporučuje da se prilikom grmljavine udaljite od vodnih površina jer su ljudi na čamcima ili obali najizloženiji riziku od udara groma. U tom kontekstu, Cvetanović sugerira da bi lokalne zajednice trebale organizovati edukativne kampanje o sigurnom ponašanju tokom grmljavinskih oluja.
Mitovi o gromu i mobilnim telefonima
Drugi dio razgovora sa Cvetanovićem obuhvatio je i raširene mitove o tome da mobilni telefoni privlače munje. “Ova zabluda je neutemeljena”, tvrdi on, dodajući da trenutna istraživanja ne podržavaju ideju da upotreba mobilnog telefona povećava rizik od udara groma. “S obzirom na to da munja udara u visoke objekte, nošenje telefona u džepu ili čak razgovor tokom oluje ne predstavlja značajan rizik. Ipak, preporučujem da se izbjegava korištenje telefona tokom grmljavinskih oluja”, naglašava Cvetanović. Ova informacija je posebno važna, jer mnogi su skloni vjerovanju da je kontakt sa elektronskim uređajima opasan tokom oluja, što može dovesti do nepotrebne panike.
Prema istraživanjima, muškarci su skloniji udarima groma, a većina smrtonosnih slučajeva dešava se na vodenim površinama. “Ovo je posebno izraženo među ribarima, koji su često izloženi opasnosti zbog svog fizičkog položaja i prirode posla”, rekao je Cvetanović. On preporučuje da se svi, a posebno muškarci koji rade vani, pridržavaju mjera opreza kako bi smanjili rizik od ovih nesreća. Cvetanović također naglašava važnost izrade sigurnosnih protokola za radnike koji se često nalaze na otvorenom ili na vodenim površinama, jer su oni najizloženiji riziku.
Mjere zaštite tokom grmljavinskih oluja
Upravo u trenutku kada se munja i grmljavina javljaju istovremeno, Cvetanović savjetuje da se preduzmu određene mjere zaštite. “Preporučuje se isključivanje električnih uređaja, jer su oni ranjivi na preopterećenje koje može nastati usljed udara groma. U urbanim sredinama, grom često udara u električne ograde i kablove, što može dovesti do ozbiljnih oštećenja elektronike”, objašnjava fizičar. Također naglašava da je izuzetno važno ne kupati se tokom oluje jer to može rezultirati strujnim udarom kroz vodovodne cijevi. Ove mjere, iako jednostavne, igraju ključnu ulogu u očuvanju sigurnosti pojedinaca tokom grmljavinskih oluja.
Prva pomoć kod udara groma
U zaključku, Cvetanović je upozorio na važnost brze reakcije u slučaju udara groma. “Postoji više preživjelih nego smrtnih slučajeva koji su rezultat udarca groma”, naglašava on, dodajući da je pružanje prve pomoći od izuzetne važnosti. Preporučuje da se, ukoliko ste svjedoci incidenta, odmah kontaktira hitna pomoć i da se osobama koje su preživjele udar groma pruži CPR i veštačko disanje dok ne stigne pomoć. Ova informacija može spasiti život i osigurati da žrtva dođe do potrebne medicinske pomoći što je brže moguće.
“Osoba koja je preživjela udar groma nije opasna i ne nosi struju, tako da je ključno osigurati i vlastitu sigurnost prilikom pružanja pomoći”, zaključuje Nikola Cvetanović, ističući da je znanje i pripremljenost ključ za smanjenje rizika od ovog prirodnog fenomena. Usvajanje ovih savjeta i njihovo dijeljenje unutar zajednica može značajno doprineti smanjenju broja povreda i smrtnih slučajeva uzrokovanih ovim prirodnim fenomenom.
