Danas ćemo pisati o savjetima kardiologa koji je dao savjete kada je srčani udar u pitanju. Ukoliko osjetite srčani udar odmah treba u usta da stavite bezreceptni lijek koji trebate žvakati.
Dr. Jeremy London, poznati kardiolog i stručnjak za kirurgiju srca, stekao je veliku popularnost na društvenim mrežama zahvaljujući svom načinu da složene medicinske teme objasni jednostavno i razumljivo. Među brojnim pitanjima koja mu pacijenti postavljaju, jedno se često ponavlja – kakva je zapravo uloga aspirina nakon srčanog udara i kada ga je ispravno koristiti?
Prema njegovom objašnjenju, srčani udar nastaje kada dođe do začepljenja krvne žile, što blokira normalan protok krvi i srčani mišić ostavlja bez prijeko potrebnog kisika. U tom trenutku počinje proces oštećenja, a svaka dodatna minuta bez protoka krvi povećava rizik od ozbiljnih komplikacija. Aspirin tu može igrati važnu ulogu jer razrjeđuje krv i smanjuje rizik od stvaranja novih ugrušaka. Zbog toga se u hitnim situacijama preporučuje odmah pozvati hitnu pomoć i sažvakati aspirin od 325 mg, što značajno povećava šanse za preživljavanje.
- Srčani udar nastaje uslijed blokade krvne žile.
- Aspirin razrjeđuje krv i sprečava daljnja začepljenja.
- Hitna intervencija unutar prvih sat-dva ključna je za spašavanje života.
Kada se govori o simptomima srčanog udara, važno je naglasiti da oni nisu isti kod svih ljudi. Najčešći i najočitiji znak jeste bol u prsima, koji se opisuje kao pritisak, stezanje ili težina ispod prsne kosti. Nelagoda se može širiti prema ramenu, obično lijevom, ali i na obje ruke, leđa, vrat, čeljust, pa čak i na gornji dio trbuha. Osim toga, često se javljaju hladan znoj, osjećaj slabosti i otežano disanje.
Međutim, simptomi mogu biti vrlo varijabilni. Neki pacijenti imaju samo blagu nelagodu, dok drugi uopće nemaju jasne znakove. Upravo ta nepredvidljivost čini srčani udar posebno opasnim.
Pored osnovnih znakova, javljaju se i drugi simptomi:
- Umor koji traje danima,
- Mučnina ili probavne tegobe,
- Žgaravica i osjećaj nadutosti,
- Vrtoglavica ili nesvjestica,
- Nepravilni otkucaji srca,
- Tjeskoba koja ponekad nalikuje napadu panike.
Neki pacijenti čak navode i nesanicu kao upozoravajući znak, što dodatno otežava prepoznavanje stanja.
Postoje i razlike između spolova. I muškarci i žene najčešće doživljavaju bol u prsima, no kod žena se simptomi češće javljaju u nešto drugačijem obliku: nedostatak zraka, mučnina, povraćanje, bol u leđima ili čeljusti. Žene također češće prijavljuju neobičan umor i teškoće sa spavanjem, pa se simptomi ponekad pogrešno pripisuju stresu ili drugim tegobama.
- Muškarci: dominantno bol u prsima, širenje boli u lijevu ruku.
- Žene: nedostatak zraka, bol u leđima, čeljusti, mučnina i nesanica.
- Oba spola: simptomi se mogu pojavljivati satima ili danima ranije.
Jedan od ranih znakova često je angina pectoris – bol ili pritisak u prsima koji nastaje čak i pri manjem naporu i ne nestaje u potpunosti ni u mirovanju. Angina se može javiti kao upozorenje da srce ne dobija dovoljno kisika i da je rizik od srčanog udara povećan.
Posebno je važna pojava tzv. tihog srčanog udara. Kao što ime sugerira, ovaj oblik se događa bez tipičnih simptoma poput jake boli u prsima. Pacijenti ga mogu doživjeti, a da uopće ne prepoznaju da je riječ o infarktu. Ipak, prisutni su nespecifični znakovi poput vrtoglavice, palpitacija (nepravilnih otkucaja srca), otežanog disanja ili osjećaja tjeskobe. Problem kod tihog udara je što se često otkrije tek naknadno – prilikom rutinskog pregleda ili snimanja srca, a do tada može već uzrokovati ozbiljne posljedice.
- Tihi srčani udar: bez jasnih bolova u prsima.
- Simptomi: vrtoglavica, nepravilni otkucaji, otežano disanje, tjeskoba.
- Često otkriven tek retroaktivno, nakon što je šteta već učinjena.
Ključ uspješnog liječenja leži u pravovremenom reagiranju. Stručnjaci naglašavaju da je najbolje djelovati unutar prvih jedan do dva sata od pojave simptoma. Svako odgađanje povećava rizik od trajnog oštećenja srca i smanjuje dostupne terapijske mogućnosti. Zbog toga se ističe važnost – svaku sumnju na srčani udar treba shvatiti ozbiljno i odmah pozvati hitnu pomoć.
Na kraju, poruka dr. Londona i drugih kardiologa jasna je: nikada ne zanemarujte signale koje vam tijelo šalje. Bilo da je riječ o klasičnom ili tihom srčanom udaru, razlika između života i smrti često se mjeri u minutama. Aspirin može biti prva pomoć, ali stručna medicinska intervencija je nezamjenjiva.
