Dr Emir Solaković je popularni kardiovaskularni hirurg koji je postao poznat sa davanjem savjetima o zdravlju. Danas upravo pišemo o jednom savjetu koji je doktor govorio, a o čemu se radi pročitajte u nastavku.
Prema riječima dr. Solakovića, u procjeni rizika od kardiovaskularnih bolesti mnogo značajniju ulogu imaju dva parametra: CRP (C-reaktivni protein) i fibrinogen. On ističe da su infekcije čest pokretač problema sa srcem i krvnim žilama. Kada organizam zahvati infekcija, dolazi do upale, a upala oštećuje unutrašnju stijenku krvnih žila. Takva oštećenja postaju ulazna tačka za nakupljanje eritrocita, trombocita i masnih naslaga, što vremenom dovodi do razvoja arterioskleroze. Upravo zato dr. Solaković preporučuje da se uz rutinske krvne pretrage redovno prati i razina CRP-a.
Za razliku od klasičnih pokazatelja, poput leukocita i sedimentacije, koji se smatraju sekundarnim markerima, CRP je pouzdaniji i savremeniji pokazatelj upale. Kada njegova vrijednost pređe granicu od 5, to jasno ukazuje da u tijelu postoji upalni proces. Posebno je opasna kombinacija povišenog CRP-a i LDL holesterola, tzv. „loše masti“. Kada se upala udruži sa LDL česticama, aterosklerotske promjene mogu brzo napredovati i značajno povećati rizik od srčanog ili moždanog udara.
Praćenje CRP-a ima još jednu važnu ulogu: može pokazati efikasnost terapije.
• Ako vrijednosti opadaju nakon nekoliko dana od početka liječenja, to znači da se tijelo oporavlja i da je terapija djelotvorna.
• Ako vrijednosti ostaju visoke, to signalizira da postoje komplikacije i da terapijski pristup treba mijenjati.
Pored CRP-a, jednako važan je i fibrinogen, protein zadužen za proces zgrušavanja krvi. Njegova osnovna funkcija je stvaranje tankih niti koje zatvaraju rane i sprječavaju krvarenje. Međutim, kada je njegova razina previsoka, te niti mogu formirati ugruške unutar krvnih žila. Posljedica može biti srčani ili moždani udar, pa čak i iznenadna smrt.
Na povećane vrijednosti fibrinogena utiče niz faktora savremenog života:
• Pretilost – višak masnog tkiva opterećuje krvne žile i remeti njihov balans.
• Pušenje – nikotin i štetne supstance oštećuju stijenke žila i potiču stvaranje ugrušaka.
• Dugotrajni stres – stalno lučenje hormona stresa utiče na upalne procese.
• Visok krvni tlak – pritisak na stijenke krvnih žila stvara dodatne rizike.
Dr. Solaković posebno naglašava da se stanje fibrinogena ne smije ignorisati, čak ni kada su svi drugi laboratorijski nalazi uredni. Njegova poruka je jasna – redovno praćenje CRP-a i fibrinogena ne služi samo dijagnostici, već i prevenciji. Ti parametri mogu ukazati na rane znakove problema u trenutku kada ostale analize još uvijek djeluju normalno.
Na taj način pruža se mogućnost da se reaguje na vrijeme, prije nego što dođe do ozbiljnih posljedica. Kardiovaskularne bolesti i dalje su vodeći uzrok smrtnosti širom svijeta, a njihov porast usko je povezan sa modernim načinom života. Nezdrava prehrana, fizička neaktivnost, pušenje i stres zajedno stvaraju začarani krug rizika. Razumijevanje uloge ovih parametara korak je ka boljoj zaštiti zdravlja.
Dr. Solaković, ipak, upozorava da se ne treba oslanjati isključivo na pojedinačne nalaze. Potrebno je sagledati cjelokupnu sliku: laboratorijske rezultate, životne navike i simptome. Samo kombinacijom svih ovih informacija može se donijeti ispravna odluka o terapiji ili promjeni načina života. Ignorisanje povišenih vrijednosti CRP-a ili fibrinogena, čak i kod ljudi koji se smatraju zdravima, može imati kobne posljedice.
Ukratko, ako želimo dugoročno očuvati zdravlje srca i krvnih žila, potrebno je uvesti praćenje ovih parametara kao redovan dio zdravstvenih kontrola. Oni nude dragocen uvid u ono što se zaista dešava u organizmu i daju šansu da se na vrijeme spriječi razvoj ozbiljnih bolesti.
• CRP ukazuje na prisutnost i intenzitet upale.
• Fibrinogen pokazuje sklonost organizma ka stvaranju ugrušaka.
• Kombinacija oba parametra pruža najpouzdaniju sliku rizika.
Poruka dr. Solakovića može se svesti na jednostavnu misao: briga o zdravlju ne završava na površnim nalazima. Potrebno je dublje razumjeti procese u tijelu, pratiti pokazatelje koji govore o stvarnim rizicima i na vrijeme mijenjati životne navike. Samo tako možemo umanjiti opasnost od teških kardiovaskularnih bolesti i očuvati dugoročno dobro zdravlje.
