Povećanje Penzija u Hrvatskoj: Izazovi i Perspektive
U avgustu ove godine, više od 320.000 penzionera u Hrvatskoj dobiće blago povećanje svojih mjesečnih penzija. Iako se radi o skromnom povećanju koje će u prosjeku iznositi samo nekoliko evra po osobi, ovo pitanje otvara važna razmatranja u vezi sa održivošću penzionog sistema. Kako se starija populacija suočava s rastućim troškovima života, postavlja se pitanje može li trenutni sistem penzionog osiguranja obezbijediti dostojanstvenu starost za sve one koji su tokom života radili. Ovo pitanje ne uključuje samo ekonomske aspekte, već i etička razmatranja o tome kako društvo vrednuje doprinos svojih članova tokom radnog veka.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za penzijsko osiguranje, povećanje od 3% dobiće oko 323.000 korisnika najnižih penzija, što u praksi znači dodatnih 12 evra mjesečno. Njihova dosadašnja primanja, koja su u prosjeku iznosila oko 410 evra, ovom promjenom će se jedva osjetiti. Većina ovih penzionera živi unutar Hrvatske, dok se isplate za oko 48.000 korisnika odvijaju u inostranstvu. Ovi korisnici su često bivši radnici iz stranih zemalja ili iseljenici koji su radili u Hrvatskoj, što dodatno komplikuje situaciju sa kojom se suočava penzioni sistem. Stoga, umjesto da se gleda samo na brojke, važno je razumeti kontekst i životne okolnosti ovih ljudi, koji se često suočavaju s izazovima kao što su nedostatak adekvatne zdravstvene zaštite ili pristup osnovnim uslugama.
Uticaj Radnog Staža na Penzije
Jedan od ključnih faktora koji utiče na visinu penzije je radni staž. Trenutno, minimalna penzija se obračunava na osnovu 13,99 evra po godini staža. Da bismo bolje razumeli situaciju, važno je napomenuti da osoba sa prosečnim radnim stažom od 28 godina ne može primati manje od 391 evra mjesečno. Ipak, ukoliko bi penzije bile izračunate isključivo prema uplaćenim doprinosima, taj iznos bi bio značajno niži — oko 270 evra. Ove brojke osvetljavaju razlike u penzionim pravima koje proizlaze iz različitih faktora, poput načina prijavljivanja radnika tokom njihove karijere.
Radnici u uslužnim delatnostima ili industriji često su imali bolje mogućnosti za redovno uplaćivanje doprinosa, dok su poljoprivrednici i zanatlije, koji su radili u neregulisanim uslovima, često bili uskraćeni za ove beneficije. Na primer, mnogi poljoprivrednici su radili na porodičnim imanjima bez formalnog ugovora, što ih je dovelo do toga da ne ostvare prava na penziju koja bi im obezbedila osnovne životne potrebe. U toj grupi, značajan broj korisnika najnižih penzija su upravo poljoprivrednici i zanatlije, čime se dodatno potvrđuje složenost izazova sa kojima se suočavaju. U ovom kontekstu, važno je razmotriti i kako se mogu unaprijediti uslovi za rad i osiguranje ovih radnika kroz buduće reforme.
Rast Siromaštva među Starijom Populacijom
Statistike ukazuju na porast nivoa siromaštva među starijom populacijom. U prvih šest meseci 2025. godine, čak 37% novih penzionera završilo je u kategoriji najnižih penzija. Od ukupno 18.368 novopenzionisanih bez međunarodnih ugovora, njih 6.823 prima minimalna primanja. U poređenju sa prosečnom neto penzijom koja iznosi 624,82 evra, jasno je da veliki broj starijih osoba mora da živi na ivici egzistencije. To dovodi do ozbiljnih posledica po njihovo zdravlje i kvalitet života, jer su mnogi prinuđeni da biraju između osnovnih životnih potreba kao što su hrana i lekovi.
Pitanje održivosti penzionog sistema postaje sve hitnije, jer dodatnih 12 evra mesečno za mnoge penzionere nije luksuz, već neophodna pomoć koja im omogućava da pokriju osnovne troškove kao što su hrana, lekovi i režije. U svetlu stalnog rasta cena života, ovaj dodatak ne može se smatrati značajnim, što ukazuje na duboke probleme sa adekvatnošću minimalnih primanja. U ovoj situaciji, penzioneri se suočavaju sa dodatnim izazovima, uključujući i emocionalne i psihološke posledice stresa zbog finansijske nesigurnosti, što dodatno otežava njihov položaj.
Potrebne Reformne Mjere
Stručnjaci naglašavaju da je neophodan sveobuhvatan pristup rešavanju ovih problema. Potrebno je povećati doprinose za penzije i unaprijediti uslove rada i osiguranja za radnike. Ova reforma bi mogla doprinijeti izgradnji pravičnijeg i održivijeg sistema, koji bi dugoročno garantovao bolju zaštitu za buduće generacije penzionera. U suštini, ciljevi su jasni — stvoriti uslove pod kojima će svaki građanin nakon završetka radnog veka moći živjeti sa dostojanstvom i sigurnošću. Ovaj proces neće biti brz niti lak, ali su potrebni hitni koraci kako bi se sprečila dalja degradacija penzionog sistema.
Na kraju, jasno je da je potrebno sagledati sistem iz više uglova — zakonodavnog, ekonomskog i socijalnog — kako bi se napravile potrebne promene koje će trajno unaprijediti životni standard penzionera u Hrvatskoj. Minimalna penzija ne smije biti prepreka dostojanstvenom životu, već temelj sigurnosti u trećem dobu. Samo kroz zajednički napor vlade, nevladinih organizacija i samih građana može se stvoriti sistem koji će omogućiti starijim osobama da uživaju u sigurnijem i kvalitetnijem životu, bez straha od siromaštva i izolacije.
